Pogled unatrag: Manifest održive digitalne umjetnosti

Prva grafika. Pravokutni okvir unutar kojeg se u pozadini nazire tamni zaslon. Na zaslonu su paralelne linije piksela zelene, žute i crvene boje. One tvore slova koja su nečitljiva jer ih zakriva terminalsko sučelje koje prekriva središnji dio zaslona. Unutar sučelja je crni kvadrat u čijem gornjem lijevom kutu je ispisana linija informatičkog koda. U središnjem dijelu sučelja je skočni prozor, izduženi pravokutnik plavog okvira. Unutar gornjeg dijela plavog okvira je natpis „Error“. Ispod okvira je tamna pozadina na kojoj je crveni kružić presječen bijelom linijom, nalik na prometni znak zabrane pristupa, a pored kružića natpis „Internet seems unavailabel“. Grafika odaje dojam nemogućnost pristupa i otežanost komunikacije.Krajem ožujka 2019. započeli smo osnivanje MediaLABa i istraživanje koje je uslijedilo pisanjem Manifesta održive digitalne umjetnosti. Pandemija korona virusa nije bila na vidiku, kao ni potresi koji su se dogodili 2020. Prijelaz umjetnosti, kulture i svih ostalih aspekata ljudskog života u digitalne prostore još uvijek se događao postepeno. Pojava virusa koja će utjecati na sve oblike djelovanja tada je pripadala u žanr znanstveno-fantastičnih filmovima, kompjuterskih igara ili distopijskih romana.

Istraživanje je započelo u Medici, gradskom prostoru koji je pretrpio značajna oštećenja u potresu, jednom od sjecišta nezavisne, alternativne kulturne scene u Zagrebu, u sklopu kojeg djeluje galerija Siva i u sklopu koje je djelovao Hacklab. Na početku istraživanja sudjelovali su inicijatori i začetnici ideje MediaLABa Dina Karadžić i Vedran Gligo. Ja sam došla putem javnog poziva za suradnike koji je još uvijek otvoren, projektu se pridružila i aktivno sudjelovala i Maja Kalogjera. Metodologija rada na Manifestu utvrđena je na zajedničkim sastancima – u procesu rada koristili smo se slobodno licenciranim softverima i starim odbačenim računalom koje je prenamijenjeno za potrebe rada. Prva istraživačka faza rada odnosila se na pregledavanje dosadašnjih manifesta od avangardi početkom 20.stoljeća do 21.stoljeća te manifesta suvremenih umjetničkih skupina poput The Telekommunist Manifesto, autora Joanne Richardson, Brian Wyrick i Dmytri Kleiner. U toj početnoj fazi definirali smo i mapirali glavne probleme vezane uz digitalnu umjetnost u neoliberalnom kapitalizmu te su u završnu verziju manifesta uvrštene sljedeće rečenice: “Tehnologija današnjice nudi nam najjednostavnije produkcijske putanje, a bez potrebe za razumijevanjem infrastrukture i algoritama na kojima temeljimo stvaranje i distribuciju svojih djela. Komercijalni i popularni alati uvelike utječu na produkcijske i koncepcijske metode, te u samu umjetnost sve češće implementiraju standarde koji potiču nesamostalnost i nerazumijevanje pri aktiviranju tehnoloških procesa, hardverski i softverski konzumerizam, tehnofetišizam i komodifikaciju te kratkoročnu održivost umjetničke produkcije. Digitalna umjetnost često je prisiljena zanemariti svoju nelinearnu prirodu i podliježe svojoj komodificiranoj ulozi te zauzima formalno obličje adekvatno klasičnoj galerijskoj i komercijalnoj reprezentaciji.”

Uslijedila je druga faza rada koja je uključivala intenzivne rasprave vezane uz navedenu problematiku te zajedničko pisanje teksta. Tekst Manifesta odnosi se na metodologiju održive digitalne umjetnosti i glavne postavke na kojima ona počiva, poput korištenja recikliranog hardvera te upotrebu slobodnog softvera. Ravnomjernom i horizontalnom raspodjelom resursa potiče na produkciju zajedničkog stvaralaštva i široko dostupnu edukaciju. Oslanja se na medij koji zahtijeva ravnopravnost, afirmira proces i grešku te umjetničkoj produkcijskoj strukturi pruža mogućnost decentralizacije i teži povezivanju različitih zajednica u svrhu održive umjetničke produkcije. Nakon faze intenzivnog pisanja i revidiranja teksta uslijedio je njegov prijevod na engleski jezik te javna prezentacija koja se održala u Hacklabu krajem 2019 godine. Time je završen rad na tekstu manifesta i započela je umjetničko-istraživačka faza rada. Ta praktično-eksperimentalna faza započela je u siječnju 2020., imala je za cilj proizvesti umjetnički rad-računalo koje će se bazirati na svim postavkama navedenim u manifestu. Za tu svrhu prenamijenili smo staro računalo u koje je potom ugrađen slobodno licencirani softver, napravljeno je sučelje pomoću kojeg će posjetitelji moći pristupiti tekstu manifesta na engleskom jeziku.

Druga grafika. Pravokutni horizontalno položeni okvir. Slika je „screenshot“ zaslona računalnog programa za audio-video komunikaciju. Sa lijeve strane je stupac riječi koje su nečitljive. S desne strane su tri manja „screenshota“, unutar prva dva prikazi su ženskih lica, treći „screenshot“ je zatamnjen. Centralnim dijelom dominira svijetlo siva pozadina na kojoj su iscrtane horizontalne i vertikalne linije. Djeluju kao trodimenzionalni prostor. Veći dio tog prostora zauzima izobličena fotografija takozvanog Hacklab-a. Na fotografiji su s lijeve strane stolovi s računalima; kućišta, ekrani, tipkovnice i druga digitalna oprema. U sredini su kabineti, ventilator, posteri, te smeđa ulazna vrata. S desne strane su naslagane kartonske kutije, četvrtasti prozor iz kojeg dopire svijetlost, a iznad prozora su police s raznim predmetima. Grafika prikazuje međuigru virtualnog i realnog prostora. Budi u nama nedoumicu što je to stvaran prostor i koliko u tvorbi tog pojma sudjeluje virtualnost.Sredinom ožujka 2020. započela je pandemija korona virusa i obustavila sve. Apokaliptični scenarij se nastavio i 22.03.2020 u 6.24 ujutro, Zagreb je pogodio potres od 5.5 po Richterovoj ljestvici. Zbog oštećenja nastalih u potresu, Hacklab se morao iseliti iz Medike. Djelovanje MediaLABa privremeno se premjestilo u digitalni prostor, gdje je ostalo do danas. U nastavku je nastao doku-fikcijski tekst vezan uz događaje u Zagrebu iz ožujka 2020., dogovoreno je i djelomično dizajnirano sučelje računala na kojem se ispisuje tekst manifesta na engleskom jeziku. U pozadini se čuje glas Davida Attenborougha koji govori fikcionalnu priču o pronalasku manifesta u razrušenom Hacklabu. Nedavno su se MediaLABu pridružili novi članovi s međunarodne umjetničke scene i unatoč svim okolnostima zajednički rad se nastavlja.

—Dijana Protić


O svojem radu: Dijana Protić


Tekst: Dijana Protić
Intervju: Martina Kontošić

mediaLAB” suradnički studio provodi umjetnička organizacija Format C uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.

Projekt razvoja otvorene online platforme “Inquiry Inc.” podržan je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, posredstvom Javnog poziva za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja, 2021.