#VR _inkubator – proširena skulptura dvije su izložbe proširene stvarnosti koje je Format C priredio u zagrebačkoj galeriji Siva krajem 2021. i u dubrovačkoj galeriji Flora sredinom 2022. godine. Ostvarene u okviru projekta VR inkubator koji se kritički bavi različitim aspektima virtualne stvarnosti, izložbe predstavljaju promišljanje materijalnih i digitalnih implikacija proširene stvarnosti. U obje izložbene inačice u fokusu je reprezentacija trodimenzionalnih skulptura koje postaju stvarne tek na ekranima pametnih telefona posjetitelja. Iako bi zbog toga čitava izložba mogla biti smještena negdje između prostora galerije i ekrana, Dina Karadžić i Vedran Gligo galerijski prostor nisu ostavili praznim, već su u njemu realizirali prostornu instalaciju. Grafike okomito vise sa stropa, dok na njih projicirana video kompozicija ilustrira trodimenzionalne skulpture. Grafike, projekcija i autorska glazba Roberta Sorića prožimaju prostor galerije stvarajući očuđujuću atmosferu. Estetika crno-bijelih grafika nije slučajna; proizlazeći iz računalne slike, kao rezultat eksperimenta s uvećavanjem rastera piksela, ona se temelji na digitalnoj strukturi izloženih skulptura.
Kretanje između izloženih grafika daje prvu vizualnu informaciju i prvu razinu čitanja izložbe. Moguće je zadržati se na tom iskustvu i odreći se otkrivanja ostatka izložbe. Bez obzira ostaje li se na prvoj razini estetskog dojma ili se uz pomoć telefona proširuje galerijska stvarnost, izložene grafike čine materijalni dio cjeline koja uključuje virtualnu stvarnost. AR kodovi ispisani na grafikama djeluju kao portali proširenog prostora galerije u kojem trodimenzionalne skulpture plove digitalnom zbiljom dostupnom na ekranu našeg mobitela. Skulpture svojim apstraktnim oblikom podsjećaju na parazitske ljušture, što proizlazi iz namjere da skulpture, izvorno namijenjene za 3D ispis, budu primjerena kućišta za Raspberry Pi računala. Idejno ih je osmislila Dina Karadžić, oblikovala Marta Stražičić, a dovršene su tzv. parametričkim oblikovanjem zahvaljujući kojem softver forme generira samostalno. Iako su skulpture izvorno nastale za Raspberry Pi kućišta projekta Pivilion 2020, one u okviru izložbi #VR _inkubator – proširena skulptura dobivaju novu svrhu i konotacije. Kako se navodi u najavi izložbe, ovdje su poslužile „kao predmet studije AR tehnologije koja se ne oslanja na skupu opremu već na decentralizirano i modularno promišljanje XR pristupa koji teže široj dostupnosti, pristupačnosti i uključivosti”.
Volumen skulptura kao i prostor koji zauzimaju postaju relativni, a njihova trodimenzionalnost istovremeno i jest i nije. Uostalom, kako misliti trodimenzionalnost digitalnog objekta koji ne zauzima više od dvodimenzionalnog prostora ekrana? Vrijedi se prisjetiti „skulpture u proširenom polju”, pojma koji je člankom prvi put objavljenim 1979. godine u časopisu October afirmirala kritičarka i teoretičarka Rosalind Krauss. U tom tekstu Krauss ističe da skulptura, bez obzira na medij, istražuje apstraktne uvjete zatvorenih i otvorenih struktura u odnosu na stvarnost (za)danog prostora. Zato skulptura u postmodernizmu, kako piše Krauss, nije definirana u odnosu na zadani medij skulpture, već u odnosu prema logičkom djelovanju pojmova u kulturnom polju, za što može biti korišten bilo koji medij. Bez obzira što Krauss svoje primjere temelji isključivo na skulpturama 20. stoljeća čija je materijalnost neosporiva, njezini koncepti mogu poslužiti za razumijevanje digitalne, u ovom slučaju, proširene skulpture.
Dok Krauss govori o skulpturi u proširenom polju jer ona može zauzimati i negativni prostor arhitekture i krajolika, proširena skulptura postoji isključivo u proširenoj stvarnosti, odnosno u digitalnom prostoru. Prostorne zadatosti postaju varijabilne jer prošireni objekt i jest i nije. Pojavljuje se na našem ekranu kao dio galerijskog prostora, premda ga bez korištenja uređaja u galeriji – nema. Međutim, unatoč dematerijaliziranoj naravi, digitalnu skulpturu možemo odrediti upravo u odnosu prema digitalnim fenomenima bivanja i djelovanja. Ona reflektira kontekst u kojem nastaje, a Format C namjerno istražuje umjetničke mogućnosti proširene stvarnosti da bi kritički promišljali korištenje digitalnih tehnologija. Kako autori ističu: „VR_inc koncept recentno napušta posve virtualnu domenu ovisnu o nepristupačnom hardveru i okreće fokus inkluzivnim principima 3D umjetnosti koja kritičkom i decentraliziranom (re)produkcijom teži uzurpirati komercijalne zamke novih XR tehnologija.” Baš zbog mogućnosti široke primjene, komercijalno korištenje proširene stvarnosti je sve prisutnije, a Snapchat je samo jedan od niza primjera koji ne nudi više od dosjetke. U umjetničkom kontekstu proširena stvarnost služi kao alat kojim se istražuje ili sama tehnologija ili određeni sadržaj koji time dobiva dodatnu dimenziju. Primjerice Forensic Architecture u svojim projektima često koriste proširenu stvarnost, open source tehnologije, arhitektonski softver, umjetnu inteligenciju i druge računalne operacije za istraživanje kršenja ljudskih prava, a u ime organizacija kao što su Amnesty International ili zajednica pogođenih političkim i državnim nasiljem. Također, kolektiv Untold Garden u radu Skiljelinjer (na švedskom „linije razgraničenja”) koriste proširenu stvarnost kako bi istražili nove alate i okvire donošenja odluka za procese suradničkog dizajna. Osobito ih je zanimalo kako pisanje Chantal Mouffe o agonizmu i logici agonizma može voditi procese suradničkog dizajna unutar i izvan urbanog planiranja.
Format C izložbama proširene stvarnosti nastoji predstaviti tek segment istraživanja u okviru projekta VR inkubator. S fokusom na proširenu stvarnost i širu pristupačnost AR tehnologija, Format C se poslužio medijem izložbe. Virtualni i materijalni prostor izložbe isprepleteni su u jedinstvenu cjelinu koja se podjednako bavi problemom galerijskog prostora i materijalnosti digitalnih tehnologija. Pritom, postavljanje skulptura isključivo u digitalnoj sferi od nas traži redefiniranje samog shvaćanja skulpture.
Tekst: Irena Borić
Lektura: TBA
Glazba: Robert Sorić
Projekt prilagodbe otvorene online platforme “Inquiry Inc.” podržan je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, posredstvom Javnog poziva za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja, 2021-2022.
Projekt #VR_inc je u 2022. dio produkcijskog programa “Inquiry Inc.” u vodstvu umjetničke organizacije Format C te je dio rezidencijskog i izložbenog programa Galerije Flora pri HDLUDU.
Pivilion/EXEno1 skulpture nastale su uz podršku Ministarstva kulture i medija RH.
Program se provodi uz podršku partnera i suradnika_ca na projektu te sredstvima MKM RH, Grada Zagreba, Grada Dubrovnika, te Zaklade Kultura nova.